Humanitarna pomoć prikuplja se u situacijama u kojima je potreba za nekim dobrima velika zbog nastale izvanredne situacije. Otkad postoji institucija humanitarne pomoći, a do sada, pomoć se najčešće prikupljala u situacijama velikih prirodnih katastrofa, primjerice poplava, potresa, ili kako bi se pomoglo ljudima koji žive u teškim životnim uvjetima.

U posljednje vrijeme, zbog težeg zapošljavanja, gubitka radnog mjesta ili zbog nemogućnosti podmirivanja troškova skupog liječenja, a manjka institucionalne podrške, građani se češće odlučuju na taj način prikupljanja pomoći, kako bi solidarno i zajednički radili na rješavanju neke situacije ili privremeno pomogli jednoj ili više osoba koje su u potrebi.

Ovaj način pomoći, institucionaliziran je kao humanitarna pomoć i reguliran je zakonskim odredbama. Kako bi pomoć koju želimo pružiti došla do potrebitih na pravi način, moramo prikupljanje humanitarne pomoći organizirat na način kako je propisano u zakonskim odredbama.

Dajemo vam pregled propisa, upute i potrebne obrasce za prijavu i provedbu vaše akcije.

 

 

Što je humanitarna pomoć?

Humanitarna pomoć su prikupljena i pružena dobra i aktivnosti radi zaštite i spašavanja žrtava i u svrhu podmirenja potreba socijalno osjetljivim skupinama.

Ovdje se ne ubrajaju donacije hrane i hrane za životinje!

Prikupljanje humanitarne pomoći može organizirati bilo koja pravna ili fizička osoba u Republici Hrvatskoj.

Najčešće se pružanjem i prikupljanjem humanitarne pomoći bave neprofitne organizacije.

Zakonodavni okvir

Iako često vidimo kako se prikuplja i organizira prikupljanje humanitarne pomoći, organizirati prikupljanje humanitarne pomoći ne možemo organizirati samo tako.

Prikupljanje humanitarne pomoći regulirano je Zakonom o humanitarnoj pomoći (NN102/15), Pravilnikom o razvrstavanju humanitarnih akcija (NN120/15), Pravilniku o izgledu logotipa za prikupljanje humanitarne pomoći (NN120/15), Pravilniku o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći (NN120/15), Pravilniku o evidencijskoj oznaci humanitarne akcije (NN120/15), Pravilnik o načinu vođenja evidencije humanitarne pomoći (NN120/15), Pravilniku o Državnoj nagradi za humanitarni rad (NN120/15).

Ovisno za koji oblik prikupljanja humanitarne pomoći se odlučimo, trebamo pripaziti na propise.

Tko može i kako prikupljati humanitarnu pomoć?

Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći je pravna ili fizička osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć.

Organizator može biti stalni prikupljač (pravna osoba) ili organizator humanitarne akcije (pravna ili fizička osoba).

Stalni prikupljač je ona pravna osoba koja ima rješenje kojom se odobrava ta stalna aktivnost.

Stalnim prikupljačem mogu biti:

  • Neprofitne organizacije registrirane u Republici Hrvatskoj koje prikupljaju i pružaju humanitarnu pomoć na temelju javne ovlasti propisane posebnim zakonom;
  • Neprofitne organizacije registrirane u Republici Hrvatskoj koja ima registriranu djelatnost prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći pod uvjetom da je u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem rješenja provela najmanje 5 humanitarnih akcija, ili manje ako su one trajale ukupno najmanje 180 dana ili da joj je rješenjem odobreno prikupljanje temeljem Zakona o humanitarnoj pomoći;
  • Zaklade, odnosno fundacije čija je zakladna svrha prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći radi osiguravanja potreba koje su navedene u Zakonu.

Rješenje o statusu stalnog prikupljača se pokreće podnošenjem zahtjeva za njegovo izdavanje (Obrazac broj 1) koji se podnosi nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu.

Dostavljaju se i podaci o planiranim aktivnostima, ciljanoj skupini korisnika, načinu prikupljanja i pružanja pomoći (Obrazac broj 2).

 

O povremenom prikupljanju tj. humanitarnim akcijama pročitajte u slijedećem dijelu!

Humanitarna pomoć – kada se prikuplja i kako? I. dio
Tagged on: